2015. je bila godina uzleta komercijalnih dronova, što je stvorilo preduvjete da 2016. bude godina kada kreativni i znatiželjni ljudi koriste ove bespilotne letjelice kako bi proširili granice ljudske mašte.
To se desilo kada je Intelov glavni izvršni direktor Brian Krznaich pitao direktora marketinga Anila Nandurija što bi napravio sa 100 letećih dronova. Želio je da Nanduri nađe način koji će pomaknuti granice i pokazati ljudima nov i uzbudljiv način prezentacije čuda tehnologije. Nanduri je taj izazov prepustio manjoj grupi umjetnika i tehnologa u Ars Electronica Futurelabu smještenom u Linzu u Austriji. Tim je brzo smislio light show letećih dronova sinkroniziran sa orkestrom koji svira uživo.
Nazvan Drone 100, ovaj spektakl je postavio novi Guinessov svjetski rekord za najveći broj bespilotnih letjelica istodobno u zraku. Službeni sudac Guinessove knjige rekorda, Pravin Patel, bio je prisutan kako bi potvrdio rekord i čestitao Intelu. U svom govoru na sajmu CES 2016., Krznaich je naveo kako je „prošlost zamijenjena novom kreativnošću koju donose dronovi. Ovo pokazuje što znači proizvoditi nova iskustva koristeći nove tehnologije.“
Kako bi svoju ideju pretvorio u stvarnost, Horst Hoetner, generalni direktor Futurelaba, je rekao kako se usredotočio na budućnost. „To je jedina stvar koju možemo izmisliti. Sve ostalo je je već izmišljeno. Nada i znatiželja su pokretači koji nam pomažu napraviti nikad prije učinjene stvari.“
Četiri pilota dronova su, predvođeni Martinom Morthom, kontrolirali po 25 dronova u letu iznad jednog nogometnog igrališta u Hamburgu, Njemačka. Prije samog polijetanja, inženjeri su napravili softver koji omogućava dronovima praćenje putanja leta, sinkronizirano gašenje i paljenje svjetala uz pratnju dramatične orkestralne muzike.
„Cilj Intela je da se kombinira znatiželja sa inovacijom kako bi se pokazale sve mogućnosti bespilotni letjelica“, navodi Nandurijeva kolegica Natalie Cheung. „Radili smo sa institucijama za avijaciju kako bi razumjeli zakone i pravila te omogućili siguran let i light show sa dronovima.“ Nanduri navodi kako je Dron 100 projekt realiziran nad sigurnim privatnim posjedom. „To je okvir unutar kojeg su regulatori vidjeli siguran pristup, te su dali svoje odobrenje za noćni let.“
Sigurnost i privatnost su glavne brige vezane za bespilotne letjelice, a Futurelab je želio pokazati kako nisu samo dronovi ti koji gledaju u ljude. Umjesto toga, ljudi mogu gledati u dronove kao oblik umjetnosti, komunikacije ili istraživanja. Hoertner vidi ljude kao znatiželjne i ispunjene nadom, a njegov tim je pokušao unijeti oboje u Drone 100 projekt. „To je pokretačka sila u svima nama i ono što nas potiče da radimo stvari za koje bi jedni rekli da su lude, a drugi da su zadivljujuće.“
Drone 100 je dobar primjer kombinacije umjetnosti, tehnologije i društva kako bi se otkrile nove mogućnosti korištenja bespilotnih letjelica.
