U svijetu u kojem velika većina fotografa koristi digitalne fotoaparate, raste broj fotografa koji su zainteresirani za analognu fotografiju. Ali zašto bi bilo tko, u vremenu tehnološkog konformizma, želio snimati s analognim fotoaparatom? Kako biste razumjeli prednosti i mane jednog i drugog načina fotografiranja usporedit ćemo različite aspekte jedne i druge vrste fotografije, uzimajući u obzir i cijenu korištenja.
Rezolucija
Bilo da se radi o digitalnoj ili analognoj fotografiji, fotograf želi znati da će njegovi napori rezultirati oštrim slikama visoke rezolucije. Kod digitalnih senzora, rezolucija se određuje zbrajanjem piksela na zadanoj površini. Film nema piksele i zbog toga se njegova sposobnost razlučivanja mjeri uz pomoć kutne razlučivosti. Obje metode mjerenja mogu korelirati i na taj način usporediti.
Kao što različiti senzori proizvode različitu rezoluciju, tako i različite vrste filma proizvode različitu rezoluciju. Dr. Roger N. Clark je proveo analizu 35 mm filma koja pokazuje da, ovisno o vrsti korištenog filma, rezolucija može biti između 4 i 16 milijuna piksela. Clarkova analiza je pokazala da Fujifilm Provia 100 film proizvodi rezoluciju od 7 MP dok Fujfilm Velvia 50 proizvodi rezoluciju od 16 MP. Uzimajući u obzir da početnički Nikon D3330 proizvodi oko 24 MP, 35 mm film ovdje nema nikakvih prednosti.
Mnogi profesionalni fotografi koji koriste analogne fotoaparate snimaju sa filmom srednjeg ili velikog formata. Prema istraživanju provedenom od strane industrijskih eksperata, film srednjeg formata ima potencijal da proizvede 400 MP fotografije, iako bi, nakon digitalnog skeniranja, rezultat imao od 50 do 80 MP. Drugi test, također proveden od strane Rogera N. Clarka, pokazuje da formati kao što je veliki format (4×5”) mogu zabilježiti fotografije ekvivalentne 200 MP digitalnim fotografijama, nakon digitalnog skeniranja.
Ukratko, 35 mm analogni fotoaparat koju kupite na buvljaku će vjerojatno imati lošije performanse od novijih digitalnih fotoaparata, ali veliki ili srednji format filma može pružiti i nadići rezoluciju najnovijeg Phase One fotoaparata od 40,000 dolara.
Digitalni šum/zrnatost filma
Nasumično pojavljivanje malih točkica na fotografiji može se nazvati digitalni šum ili zrnatost. Kod filma, zrnatost je rezultat malih kemijskih čestica koje nisu primile dovoljno svjetla. Kod digitalnih senzora, šum je rezultat neželjenih električnih signala nastalih u elektronici fotoaparata; uzrok može biti grijanje senzora ili nemogućnost senzora da kontrolira neželjene signale ili smetnje.
Povećavanjem ISO vrijednosti digitalnog fotoaparata ili odabirom filma veće osjetljivosti vaše fotografije će biti podložnije šumu i zrnatosti. Šum nije poželjan kod fotografija u boji, ali kad su u pitanju crno-bijele fotografije, neki umjetnički fotografi ne smatraju šum/zrnatost negativnom pojavom. Dapače, smatraju da one daju poseban štih fotografijama.
Testiranje od strane tehnološkog eksperta Normana Korena pokazuje kako je digitalna fotografija evoluirala do točke kod koje ima mnogo manje šuma nego njezin analogni ekvivalent. Naravno, digitalni šum ovisi o senzoru unutar fotoaparata, tako da stariji modeli nisu jednako učinkoviti kao novi.
Posljednja stvar koju trebate uzeti u obzir kad je u pitanju šum/zrnatost, jest da je film vjerojatno bolji medij za hvatanje dugih ekspozicija. Digitalni senzori moraju raditi pri niskim temperaturama kako bi izbjegli termalni šum, proces koji može postati problematičan dugotrajnom upotrebom fotoaparata, dok film nema nikakvih problema sa pregrijavanjem.
Dinamički raspon
Nekad bitan razlog za snimanje sa analognim umjesto digitalnog fotoaparata, dinamički raspon, nije više bitan koliko je nekoć bio. Dok je dinamički raspon fotografije kompleksan proces koji u obzir uzima senzor koji se koristi, vrstu kompresije datoteke i ostale faktore, digitalni fotoaparati imaju prednost nad analognima.
Objavljeni Kodakov izvještaj pokazuje kako većina analognih fotoaparata ima oko 13 stopa dinamičkog raspona. Današnji digitalni fotoaparati imaju oko 14 stopa dinamičkog raspona, dok skuplji fotoaparati, kao što je Nikon D810, imaju skoro 15 stopa. Film pruža izniman dinamički raspon, ali današnja digitalna tehnologija je jednako dobra.
Neovisno testiranje dinamičnog raspona, kao što su testovi Rogera N. Clarka na analognim fotoaparatima, pokazuje kako digitalni fotoaparati 2005. godine „pokazuju izniman dinamički raspon u usporedbi sa filmom“. Testirani filmovi uključuju Kodak Gold 200 i Fujifilm Fujichrome Velvia.
Brojni digitalni fotoaparati koriste prednosti HDR tehnike kako bi kreirali fotografije iznimnog dinamičkog raspona, mnogo većeg nego što analogni fotoaparat može postići.
Brzina okidanja
Kod snimanja u uvjetima slabog osvjetljenja, digitalni senzori su u velikoj prednosti. Osjetljivost filma se obično kreće u rasponu od ISO 100 do ISO 3200, iako postoji i film osjetljivosti ISO 6400. Današnji digitalni fotoaparati, osim što mogu parirati filmu, često su i mnogo osjetljiviji. Digitalni fotoaparati kao što su Fujifilm X100T mogu simulirati osjetljivost do ISO 51200 dok profesionalni Nikon fotoaparati, kao što je Nikon D4, mogu snimati i pri ISO 409,600.
Velika prednost digitalnih fotoaparata je u tome da mogu mijenjati ISO na svakoj fotografiji, dok je za većinu uobičajenih vrsta filma koji se danas koriste (135, 120, itd.) ISO jednak u cijeloj roli. Veliki format je ovdje iznimka jer se koristi po jedan list filma.
Iako film može podnijeti velike promjene u stopama svjetla, to utječe na količinu kontrasta na fotografiji. Neki fotografi ovo koriste kao prednost kako bi kreirali željeni izgled fotografije, ali ova metoda još uvijek ne dozvoljava ekstremno visoki ISO bez utjecaja na tonove boja.
Cijene i pogodnosti
Kada govorimo o cijenama i pogodnostima, i analogna i digitalna fotografija imaju svoje prednosti i mane. Broj fotografija koji se može snimiti u određenom vremenu, brzina i lakoću pristupa fotografijama, te subjekt koji se fotografira su neke od varijabli koje će pomoći u izboru između ove dvije vrste fotografije.
Digitalna fotografija ima mnogo veće ulazne troškove, a konstantno evoluirajuća tehnologija jamči da ćete nadograđivati vašu foto opremu svakih nekoliko godina. Za one koji zahtijevaju trenutačan pristup svojim fotografijama, nema ništa brže i bolje od digitalnih fotoaparata. Dok snimate akcijsku fotografiju, ne postoji bojazan da ćete ostati bez filma – memorijske kartice velikog kapaciteta lako mogu zapremiti stotine ili tisuće fotografija visoke rezolucije.
Analogna fotografija ima mnogo manje ulazne troškove, a tijelo analognog fotoaparata ćete moći koristiti desetljećima jer se tehnološka poboljšanja događaju na samom filmu. Uzimajući u obzir sve gore navedeno, analogni fotografi će potrošiti mnogo više na filmske role i razvoj fotografija. Tu je i potreba da se film čuva mnogo opreznije jer se ništa ne može jednostavno izbrisati, niti se fotografijama može jednostavno pristupiti. Većini laboratorija za razvoj fotografija potrebno je barem 24 h, ako i više dana kako bi završili proces razvijanja.
Pretpostavimo da želite moderni digitalni fotoaparat sa rezolucijom, dinamičkim rasponom i zrnatošću koji su ekvivalent filmu sa ISO 100. Možete izabrati Nikon 3330 početnički fotoaparat koji ispunjava sve navedene uvjete. Kupnja će koštati otprilike 500 dolara, ali sa jeftinom memorijskom karticom (30 dolara) možete neograničeno snimati i brisati fotografije. Možete se i odlučiti za kupnju novog fotoaparata u rasponu od nekoliko godina za 500 dolara ili više.
Ako se pak odlučite za analogni fotoaparat sa cijenom od 150 dolara, te snimate 100 fotografija mjesečno kroz cijelu godinu (koristeći Kodak Ektar 100 Pro), troškovi će dosegnuti iznos od 260 dolara, uz troškove razvoja fotografija od 370 dolara. Kroz raspon od nekoliko godina, vjerojatno nećete imati potrebu za kupnjom novog fotoaparata, ali ukupni troškovi kroz to razdoblje mogu prijeći 3,200 dolara.
Zaključak
Digitalna revolucija je dostigla film u brojnim aspektima, uklanjajući mnoge argumente da je film bolja opcija. Iako, možda najveći razlog za snimanje analognih fotografija je rezolucija filma srednjeg formata. Također, ne mogu se sva objašnjenja svesti na tehnološke usporedbe. Mnogi će reći da je snimanje sa filmom mnogo osobnije i ugodnije iskustvo, a ta odluka je u potpunosti na vama.