Kako snimiti jako duge ekspozicije DSLR fotoaparatom

U ovom članku razmotrit ćemo duge ekspozicije, i to jako duge ekspozicije – one duže od par minuta. Ovako duge ekspozicije stvaraju nadrealne i maštovite fotografije uz pomoć ND filtera, koji ekspoziciju produžuju mnogo više od pukog smanjivanja ISO-a ili zatvaranja blende.

1. Zašto koristiti jako duge ekspozicije?

Jako duge ekspozicije, dajući meko zamućenje svemu što se kreće stvaraju mističnu atmosferu. Oblaci postaju pruge, vodene površine se pretvaraju u šećernu vunu, a ljudi ili nestaju ili se pretvaraju u sjenke. Ipak, možda najvažnije od svega je da korištenje jako dugih ekspozicija pojednostavljuje kompoziciju. Svodi fotografiju na njene osnove – linije, oblike i ton.

2. Potrebna oprema

Osim onog očitog (DSLR fotoaparata, širokokutnog objektiva, stativa, daljinskog okidača i napunjenih baterija), trebat će vam i solidan ND filter. ND filter umanjuje količinu svjetla koja ulazi u objektiv te produžuje vrijeme okidanja od par sekundi do nekoliko minuta, ovisno o dobu dana i jačini dnevnog svjetla.

Ostale stvari koje će vam trebati su:

• Tablica konverzije ekspozicije ili aplikacija iste namjene,
• nešto za prekrivanje fotoaparata kako bi se spriječio ulaz svjetla,
• štoperica i
• mnogo strpljenja.

3. Dobar ND filter

ND je kratica za Neutral Density filter tj. tamni filter neutralne (sive) boje. Najvažnija karakteristika ND filtera je njegova gustoća tj. količina redukcije svjetla. Postoji više različitih vrsta ND filtera te dva načina na koji se montiraju. Kako biste saznali sve potrebne informacije o ovom ključnom dijelu foto-opreme, pogledajte naš detaljni Vodič kroz ND filtere.

3.1. Koliko snažan ND filter koristiti?

Ako planirate snimati duge ekspozicije tijekom dana, trebat će vam ND filter sa što većom redukcijom svjetla. Možete uzeti filter sa redukcijom svjetla od 16 stopa (Marumi 100000 DHG), ili kombinirati par ND filtera kako bi dobili veću redukcija svjetla (Marumi ND64 DHG + Heliopan 3.0 – gdje Marumi reducira 6 stopa, a Heliopan 10 stopa svjetla). U nekim slučajevima vam mogu pomoći i cirkularni polarizatori koji reduciraju dvije stope svjetla, ali morate biti oprezni kod dodavanja filtera na filter kako biste izbjegli vinjetiranje.

4. Gdje pronaći dobar motiv?

Kada tražite motiv za fotografiranje dugih ekspozicija, odaberite kadar koji u sebi ima nepomične i pomične objekte. Pokret u kadru možete dobiti fotografirajući vodene površine, oblake, promet, ljude…

Nekoliko primjera:

• Mul sa jako niskim i udaljenim horizontom.
• Pristanište ili luka sa usidrenim brodovima.
• Uski kadar koji prikazuje samo fasadu zgrade i oblake.
• Prostrani pejzaž sa maglom ili dramatičnim oblacima.
• Ruševina na osami sa travom koja se njiše na vjetru i putujućim oblacima.

5. Kako snimiti jako duge ekspozicije?

Duge ekspozicije zahtijevaju mnogo vremena, strpljenja i planiranja prije samog pritiska na okidač. Krenimo redom:

5.1. Kompozicija

Kad stignete na lokaciju, dajte sebi vremena i izaberite najbolje mjesto i vrijeme za snimanje. Onda kada ste zadovoljni sa svojom kompozicijom, namjestite stativ, montirajte fotoaparat i napraviti posljednje sitne prilagodbe prije samog okidanja. Kada ste se potpuno smjestili spojite svoj daljinski okidač te izaberite najmanji ISO na svom fotoaparatu. Još jednom provjerite kadar te isključite stabilizator.

5.2. Otvor blende

U načinu rada sa prioritetom blende, odaberite relativno mali otvor (f/8 ili manji). Otvor blende između f/8 i f/11 je obično zlatna sredina za objektiv. Sa pretpostavkom da koristite širokokutni objektiv (24 mm ili šire), ovaj otvor blende će vam dati veliku dubinsku oštrinu te oštar fokus od ruba do ruba slike. Nastojte izbjeći korištenje f/22 ili manjeg otvora blende kako biste umanjili difrakciju. (Difrakcija je mekoća koja se pojavljuje zbog zakrivljenja svjetla oko listića blende, koja postaje očitija što je otvor blende manji.)

5.3. Fokus

Prebacite fotoaparat na ručni fokus i fokusirajte svoj snimak. Fokusirajući na udaljenost od cca 1 do 2 metra ispred fotoaparata, i prednji i pozadinski dio kadra će biti u fokusu. Kao pomoć u određivanju točke fokusa koja bi rezultirala  maksimalnom dubinskom oštrinom (hiperfokalna udaljenost), možete pronaći cijeli niz aplikacija koje će je izračunati za vas.

Kada snimite fotografiju, provjerite je li u fokusu i ako je potrebno promijenite ga. Sav posao oko kompozicije i fokusa radi se bez ND filtera, jer ako gledate kroz tražilo ili na LCD sa namontiranim ND filterom, kadar će najčešće biti pretaman za namještanje kompozicije, a kamoli za namještanje fokusa.

5.4. Određivanje brzine okidanja

Sljedeći korak je određivanje koliko će duga biti ekspozicija kada stavimo ND filter. Nakon stavljanja filtera na objektiv, vaš fotoaparat neće moći izmjeriti brzinu okidanja. Morat ćete sami izračunati ekspoziciju na temelju jačine ND filtera u kombinaciji sa ekspozicijom bez ND filtera.

Prije montaže samog filtera, izmjerite ekspoziciju koristeći spot metering (pritiskom na tipku okidača do pola) i zabilježite brzinu okidanja. Imajte na umu da jedna stopa svjetla rezultira u prepolovljavanju ili udvostručenju količine svjetla koja pada na senzor.

Kao alternativu, možete jednostavno downloadati kalkulator ekspozicije na vaš mobitel.

5.5. Snimanje fotografije

Nakon što ste izračunali ekspoziciju, prebacite se u ručni način rada (M ili manual). Postavite otvor blende koji se odabrali na 5.2., a brzinu okidanja postavite na B. (B ili bulb je postavka za brzinu okidača koja omogućava snimanje jako dugih ekspozicija gdje fotograf ima punu kontrolu. Sa ovom postavkom ekspozicija traje sve dok je okidač pritisnut.) Nakon što se sigurni da je fokus ispravan te da je glava vašeg stativa čvrsta i stabilna, oprezno montirajte ND filter.

Ako želite biti potpuno sigurni da nigdje neće biti prodora svjetla u fotoaparat, prekrijte ge tamnom tkaninom. Za vrijeme jako dugih ekspozicija, svjetlo nađe način kako ući u fotoaparat, posebno kroz tražilo.

Sada ste spremni za snimanje fotografije. Koristeći žičani okidač pritisnite i zaključajte tipku okidača. (Neki fotoaparati prikazuju trajanje okidanja na LCD-u). Pokrenite štopericu, opustite se i pričekajte. Kada je zadano vrijeme prošlo, otključajte tipku okidača kako biste zaustavili ekspoziciju. Ne brinite se ako vaša ekspozicija nije potpuno precizna, jer sa ekspozicijama dugim i nekoliko minuta, nekoliko sekundi više ili manje neće utjecati na sveukupan rezultat.

6. Još nekoliko savjeta

Provjerite histogram, jer bi se moglo dogoditi da vam je ekspozicija kraća što treba biti. Ako vam je cijeli histogram zbijen na lijevoj strani, produžite vrijeme okidanja za jednu stopu, što će udvostručiti trajanje ekspozicije i pomaknuti histogram u desno.

Snimajte RAW fotografije, jer će vam pružiti mnogo više slobode u post-obradi.

Isključite redukciju šuma na svom fotoaparatu. Istina je da će se senzor vašeg fotoaparata zagrijati i da ćete imati mnogo šuma, ali korištenje redukcije šuma može uzrokovati gubitak detalja. Rješavanjem problema šuma u post-obradi imat ćete potpunu kontrolu nad njegovom količinom i načinom prikaza.

Također, korištenje redukcije šuma će udvostručiti trajanje vaš ekspozicije. Sa uključenom opcijom za redukciju šuma, fotoaparat snima drugu ekspoziciju odmah nakon prve, ali ovaj put zatvarač ostaje zatvoren (svjetlo ne pada na senzor). Ovaj “tamni okvir” se koristi za elektronsko uklanjanje šuma iz prve fotografije.

Dozvolite senzoru da se ohladi nekoliko minuta između ekspozicija. Ovo će ublažiti šum koji se gomila kada se senzor zagrije.

Provjerite je li vam baterija puna i ponesite sa sobom par rezervnih. Duge ekspozicije, posebno po hladnijem vremenu, troše bateriju jako brzo.

Ako želite „duhove“ na vašoj fotografiji, ušetajte u kadar i zadržite se jednu trećinu ekspozicije. Ovo dozvoljava da se dovoljno svjetla odbije od vas da vas senzor registrira, ali ne dovoljno da izgledate kao solidan objekt.